понедељак, 21. март 2011.

Rejonizacija


Rejonizacija predstavlja jedan od vidova usklađivanja poljoprivredne proizvodnje sa lokalitetom na kome se ona vrši. U suštini vrši se analiza klime, zemljišta i bioloških faktora potrebnih za proizvodnju dotične kulture.

Svaka kultura ima svoje zahteve prema sredini i svaka sredina može da podrži određene kulture. Ograničavajući faktori sredine se mogu ogledati u manjku/višku padavina, previsokim temperaturama ili velikim temperaturnim variranjima, kiselosti zemljišta, prisustvu flore koja se ponaša kao vektor zaraze patogenima itd... Što se biljaka tiče kod njih je situacija jednostavnia, tj ako su povoljni uslovi i nema ko da im narušava rast i razvoj, daće najbolje rezultate.

Mnoge naučne institucije i empirijski podatci su omogućili da reonizacija može da se sprovede na celokupnoj teritoriji zemljine kugle. Primeri reona su Corn Belt u SAD-u koji je poznat po  uspešnoj prouizvodnji kukuruza, takođe u SAD-u se nalazi pamučni pojas iliti Cotton Belt, u Turskoj se nalazi reon proizvonje lešnika, u južnoj Kini pirindža itd...
Poznati Corn Belt u SAD-u

Kod nas je reonizacija  sprovedena na osnovnom nivou, što znači da se zna koji reon je pogodan za koju kulturu, ali radovi na finim detaljima su još u toku. Kao rezultat bi trebalo  da se napravi mapa na kojoj je oslikan svaki reon.

Cilj reonizacije je da se predoči proizvođačima na koji način i u kom intenzitetu faktori okoline deluju na spektar kultura koji se mogu gajiti na njihovoj parceli, i da upozori proizvođače na potencijalne rizike u proizvodnji i potrebne agrotehničke mere koje treba sprovoditi. Kada su sagledani faktori proizvodnje na koje utiče okolina, ostalo je još samo da se usklade i ekonomski faktori, i, samim tim, izbor kulture za gajenje je završen. Obično se u poljoprivrednim apotekama može nabaviti seme i sadni materijal sorata koje su pogodne za dati region, jer prodavanje drugih ne bi imalo smlisla. Za više informacija poželjno je obratiti se stručnom licu koje radi u poljoprivrednoj apoteci ili distributivnom centru, u krajnjoj liniji stručnoj službi zaduženoj za vaš reon.

Plastenički tuneli


Zbog svojih pozitivnih odlika u našoj zemlji je jako zastupljena tunelska proizvodnja. Prva, i najbitnija odlika je, vansezonska proizvodnja, koja omogućava ponicima i rasadu da prođu kroz prve faze života u povoljnim uslovima, iako spoljana sredina nije povoljna za njihov opstanak a kamoli razvoj. Tuneli se mogu koristiti kao privremena  ili kao stalna zaštita. Razlika je u tome da se tuneli koji su kao trajna zaštita obezbeđuju sa sistemima za zalivanje, vratima i lufterima, mrežama za odbijanje insekata itd...
Prikaz jednog plasteničkog tunela

Druga pozitivna stvar koja se može istaći kod tunela je njihova ekonomičnost. Cena podizanja je mala. Od strukturalnih komponenti zahtevaju se lučno savijeni profili koji se mogu sastaviti od predmeta iz neposredne okoline (savijanjem i vezivanjem pritki ili nekog savitljivog granja), pod uslovom da se tunel koristi kao privremena zaštita. Te iste pritke kasnije mogu da služe u proizvodnji. One se mogu  nabaviti u prodaji ako se tunel koristi kao stalni zaštićeni prostor.

Folije su, ustvari, polietilenske smese kojima se dodaju različiti aditivi u cilju ispoljavanja raznovrsnih efekata. U ovom slučaju efekti koji su potrebni za uspešnu proizvodnju su svetlost i toplota, tako da su najbolje prozrne folije male debljine. Folija se stavlja preko lukova i krajevi se zatrpavaju zemljom da je vetar ne bi oduvao.
Primer providne folije na jednom plasteniku

Tunelska proizvodnja zahteva stalno nadziranje, jer se mogu pojaviti problemi koji mogu da ugroze ili unište biljke u tunelu. Neophodno je de se na svakih sto metara tunela prstom probuši jedna mala rupa, koja omogućava cirkulaciju vazduha i onemogućava razvoj patogena. Druga varijanta vetrenja je podizanje dela folije na lučni ram i puštanja vazduha u tunel.Ako tunel ima ugrađena vrata onda se ona koriste za vetrenje. Ovaj metod se preporučuje ako se u proizvodnji vrši kaljenje rasada.
Puštanje otvaranje stranice radi slobodnog mešanja vazduha

Zalivanje je neophodno i vrši se u skladu sa potrebama kulture koja se gaji. Može da se vrši kroz rupe u foliji, s tim što zemljište mora da upije svu vodu, jer stajaća voda u tunelu može izazvati mikrobiološku kontaminaciju.

Kada nastupe povljni uslovi za nastavak proiozvodnje, folija se skida i lukovi se uklanjaju, ako se proizvodnja vrši na toj parceli, ili se rasad ubire i uklanja sa parcele.

Kao oblik zaštićenog prostora tuneli su prvenstveno preporučljivi povrtarima, cvećarima i proizvođačima lekovitog bilja. Bitno je još reći da folija gubi svoju transparentnost vremenom, tako da nakon 2-5 godina treba da se menja, jer više ne propušta sunčevu svetlost. Lukovi se mogu odložiti u skladište, a u slučaju da su se koristile pritke raspliću se i koriste se u daljoj proizvodnji.

Predsetvena priprema za setvu kukuruza


Zima je prošla, niske temperature karakteristične za proleće jenjavaju, baba marta samo što nije završila svoje. Uskoro će nastupiti povoljan period za setvu kukuruza. Čeka nas lepo vreme sa stabilnim temperaturama od oko 12-15 stepeni. To je kako kažu naši stari da može čovek da sedne na zemlju a da mu nije hladno. To je idealan momenat za setvu kukuruza, kulture iz dalekog Meksika, od koje smo počeli jako da zavisimo.

Željeni momenat će nastupiti nege sredinom ili ranim početkom aprila. Sada dok čekamo bilo bi poželjno da se krene u predsetvenu priprmu da bi se sama setva mogla obaviti u što kraćem roku. Sledi spisak stvari koje bi trebalo proći pred setvu ako niste to do sada obavili.

Kao prvo: Mora se ustanoviti stanje zemljišta. Ako je zemljište poplavljeno moraju se sprovesti mere odvodnjavanja jer u suprotnom patogeni mogu iskoristiti uslove za razmnožavanje. Taj problem se može prevazići u zavisnosti od veličine plavne površine obradom zemljišta, kopanjem odvodnih kanala koji će se kasnije zatrpati ili ako je velika plavna površina i redovno se javlčja na tom mestu cevna drenaža. Bilo koja od navedenih mera imaće još i kao benificiju poboljšanje vodno-vazdušnog režima zemljišta.
Jedan od primera drenažnog kanala
Kao drugo: Ustanoviti kiselost (pH faktor) zemljišta. Najbolji način da se ovo obavi je kontaktiranje laboratorije koja se bavi pedološkim ili agrohemijskim analizama. Takođe kosultovanjem stručnog lica se može postići isto. Nakon obrade podataka koja može malo da potraje (zato se i treba krenuti ovako rano sa pripremom) dobijeni rezultati svedoče o obezbeđenosti zemljišta hranjivim materijama i zemljišnoj kiselosti. Na savet stručnog lica izbegavaju se nepotrebni troškovi pri prekomernoj upotrebi hraniva, smanjuje se zagađenje životne sredine i izbegava efekat opadajućeg porasta prinosa.
Prikaz pH-metra sa sondom koji se koristi u analizama zemljišta  

Kao treće: Upoznavanje sa patogenima ,štetočinama i korovima na parceli. Od ovoga mnogo zavisi sam opstanak biljke a samim tim i prinos. Stručno lice je u stanju da obavo procenu populacije štetočina, patogena i korova i da preporuči dalje potrebne korake za uspešnu setvu; bilo to potreba za inkorporiranjem pesticida pri setvi ili postavljanjem strašila zavisi od mesta do mesta.

Kada se pređu ovi koraci može se reći da setva može da počne. Jedino što preostaje je izbor  semena željenog hibrida i kada bude bilo moguće uspešna setva u što kraćem roku.